TROGIR:
Grad i luka na krajnjem zapadu Kaštelanskog zaljeva. Najvecim dijelom leži na otoku izmedu otoka Ciova i kopna. Slikovitog je položaja, sacuvanog srednjovjekovnog izgleda, ima mnoge kulturno-povijesne spomenike. Trogir su utemeljili grcki kolonisti s Visa u III stoljecu prije Krista. U rimsko doba razvija se u jaku luku. Poslije pada zapadnorimskog carstva potpada pod Bizant.
SPLIT:
Na obali gdje se križaju morski i kopneni putovi je u anticko doba cvjetala Salona koja je kroz stoljeca bila metropola rimske provincije Dalmacije. U srednjem vijeku tu je ulogu preuzeo Split. Od V do II stoljeca prije Krista grcki kolonizatori su na otocima i kopnu gradili mjesta. U blizini Salone je rimski car Dioklecijan koji je i sam bio iz Dalmacije sagradio prostranu palacu u u koju se preselio 305 godine.Dioklecijanova Palaca je postala središte oko kojega je nastao srednjovjekovni Split.
DUBROVNIK:
Srednjovjekovni grad na hrvatskom dijelu jadranske obale i riznica kulturno - povijesnih spomenika koji su nastajali tijekom tisucgodišnjeg razdoblja njegovog postojanja. U prošlosti je bio Grad-Republika, uz Veneciju jedan od najpoznatijih kulturno-gospodarskih središta na Mediteranu. U novijoj povijesti je središte suvremenih kulturnih i turistickih zbivanja: grad ljetnog festivala - medunarodne smotre vrhunskih dostignuca glazbeno-scenskog stvaralaštva, grad muzeja i galerija. Te vrijednosti stvorile su od Dubrovnika prostor koji pruža bogati izbor raznovrsnih doživljaja i uzbudenja, ali i potpuni odmor u tihom, umirujucem okolišu blage mediteranske klime i prekrasnih primorskih pejzaža.
ŠIBENIK:
Nastao kao starohrvatski Castrum, utvrda ili tabor, podno tvrdave Sv. Mihovil, koja i danas dominira gradom. Na ulazu u kanal smještena je najznacajnija renesansna tvrdava na istocnoj obali Jadrana. Sv. Nikola. Jedna od najpoznatijih znamenitosti Šibenik je svakako šibenska kaderala Sv. Jakova koja je u cijelosti izgradena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala.
PRIMOŠTEN:
Primošten je jedno od najpoznatijih turistickih središta Dalmacije (organizirani se turizam razvija od 60-ih godina) te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, s mnoštvom karakteristicnih uskih ulicica u staroj jezgri na brdovitu poluotocicu. Na drugom poluotocicu, sjeverno od središta, smješteni su hoteli Slava/Zora i Raduca, dok se s južne strane nalazi hotel Marina Lucica te još južnije marina Kremik. Osim lijepih plaža u mjestu i blizu hotela na otoku Smokvica nalazi se naturisticka plaža.
NP KRKA:
Obuhvaca podrucje uz rijeku Krku te 75 km dug kanjon i Prukljansko jezero gdje rijeka tvori bucne slapove: Krcic, Risnjak, Miljacku, Roški Slap (visok 26m) i Skradinski Buk (visok 46m). U proširenju rijeke Krke nalazi se i otocic Visovac s znamenitim franjevackim samostanom iz 15 stoljeca. Park se može posjecivati tokom cijele godine a do njega je moguce doci brodom ili osobnim automobilom ali samo do ulaza u Skradinu i Lozovcu odakle se posjetitelje brodom vozi u NP.
HVAR:
Grad Hvar jedinstven je spoj raskošne mediteranske prirode, bogate i slojevite kulturno-povijesne baštine, te mondene turisticke suvremenosti.Smješten u slikovitom prirodnom okružju, okrenut južnoj, suncanoj strani svijeta, koja mu je podarila svu mediteransku privlacnost i vedrinu, okrenut moru koje mu je uzvratilo sjajnom i neponovljivom povjesnicom, Hvar je neiscrpna riznica prizora, ugodaja i avantura. Ime mu dolazi od rijeci PHAROS - grckog naziva za otok Hvar i grad koji se nekoc nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada (a od kojega je Hvar u 13. st. preuzeo naslov otockog središta).
BRAC:
Za razliku od svih ostalih jadranskih otoka, koji cesto izgledaju poput kamenih sjekira zarivenih u morsku pucinu, Brac ima i svoju unutrašnjost, prebogatu floru i faunu i izrazitiji doživljaj godišnjih doba. Cijeli otok trebao bi biti proglašen jedinstvenim kulturno-povijesnim i prirodnim parkom, posebno južna strana, izmedu Vidove gore, bolskog Zlatnog rata i pustinje Blaca, koja tvori jedinstveni predio u kojem se spajaju ribarski, težacki i pastirski Brac, s mnoštvom kutaka za ugodu i mira, ali i izrazitih socijalnih doživljaja, plesa, glazbe i sporta.
NACIONALNI PARK PLITVICKA JEZERA:
Najistaknutiji i najposjeceniji medu osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj - Plitvicka jezera, je jedina prirodna, u društvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, medu prvima u svijetu. Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zaštite prirodnih podrucja, Plitvicka jezera pripadaju drugoj kategoriji – nacionalni park, koja oznacava zašticeno podrucje pod upravom, poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije.Prve kartografske zapise Plitvickih jezera nalazimo još na crtežima iz 17.stoljeca, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18.stoljeca.
